Prije nekoliko dana je objavljeno kako je Theta oborila brojčani rekord iz 2005. postavši 29. imenovana oluja. Međutim, ovogodišnja sezona uragana na Atlantiku je već producirala novu oluju naziva – Iota.
Iota je u trenucima pisanja ovog članka uragan 5., najsnažnije kategorije. To znači kako vjetrovi dosežu brzine i preko 255 kilometara na sat.
Iota je ujedno i najsnažniji uragan u povijesti mjerenja koji se pojavio i oblikovao tako kasno u kalendarskoj godini na području Atlantika. Također, trenutni tlak zraka je samo 917hPa – također, najniži zabilježeni tlak zraka vezan uz uragan tako kasno u sezoni.
Iota se kreće prema Nikaragvi, a nakon što dođe nad kopno i uđe u Honduras, nastavit će slabjeti i preko El Salvadora će prijeći u Pacifički ocean kao tropska depresija.
O brzini jačanja intenziteta i znakovitosti Iote možda dobro govori podatak kako je u posljednjih 169 godina, prije 2020., samo 8 oluja imalo toliko jak rast intenziteta (rast brzine vjetra za 160km/h u roku 36 sati). To su bili Labor Day uragan (1935.), Camille (1969), Andrew (1992.), Rita (2005.), Wilma (2005.), Felix (2007.), Matthew (2016) i Maria (2017.).
Ove godine smo imali već tri takve oluje i sve tri u posljednja 3 mjeseca: Delta, Eta i, trenutno, Iota.
Za perspektivu, ponavljamo – u proteklih 169 godina (1850.-2019.) smo imali 8 uragana s ovakvim jačanjem intenziteta. U ovoj, 2020. godini, u samo prethodna 3 mjeseca smo ih imali 3!
Kako je pisano u ranijem članku, iako sama brojnost uragana nije sama po sebi posljedica klimatskih promjena, jačanje intenziteta pojedinih oluja to jest. Tome treba pridodati i povećanu opasnost zbog poplavnih i plimnih valova koje uragani uzrokuju, a osobito imajući na umu podizanje razine mora.